Ilica je među najstarijim i najvažnijim zagrebačkim ulicama te je imala presudan utjecaj na razvoj grada. Prvi put se spominje 1431. pod nazivom "Lončarska ves", što upućuje na tadašnje obrtničko naselje uz zapadni prilaz Gradecu.
Najprihvaćenije je tumačenje da ime potječe od ilovače, zbog glinovitog tla tipičnog za to područje. Druga teorija spominje nekadašnji potok Ilicu, a treća staroslavensku riječ "Ila" za vlagu ili močvaru. Većina povjesničara podržava poveznicu s ilovačom.
Bogatstvo ilovače odredilo je obrtnički karakter ulice, a Ilica je kasnije postala glavna gradska prometnica. Prvi konjski tramvaj Ilicom krenuo je 5. rujna 1891., dok je elektrifikacija tramvaja uvedena 18. kolovoza 1910., obilježivši novo poglavlje zagrebačkog javnog prijevoza.
Ilički trg bio je povijesno jedno od glavnih okupljališta i središte trgovine na prijelazu Gornje i Donje Ilice, prepoznatljiv po živim sajmovima i brojnim obrtima.
Za vrijeme Austro-Ugarske bio je poznat kao Sajmišni trg, a između dva svjetska rata nosio je naziv Trg Nikole Tesle.
Tijekom razvoja grada, Ilički trg je doživio više preimenovanja, a današnje ime Britanski trg nosi od tisuću devetsto četrdeset pete godine. Popularno zvan Britanac, i dalje je poznat po tradicionalnoj tržnici i svakodnevnom susretu građana.
Danas se na Britancu, osim svakodnevne tržnice, vikendom održava poznati buvljak na kojem se okupljaju kolekcionari i ljubitelji antikviteta iz cijelog grada. Usprkos promjenama kroz povijest, Britanski trg ostaje važno prometno i društveno središte zapadnog dijela Ilice, čuvajući duh starih zagrebačkih tržnica i sajmova.
Ilica se danas proteže od Trga bana Josipa Jelačića na istoku do Vrapča na zapadu, u duljini od 5.653 metra, što je čini četvrtom najdužom ulicom u Zagrebu. Iako nije najduža, po broju adresa i gospodarskom značaju, Ilica zauzima posebno mjesto u svakodnevnom životu Zagreba i njegovih građana.
Prepoznatljiva kao najživlja trgovačka ulica u Zagrebu, Ilica je poznata po raznolikosti trgovina, autentičnim obrtima, kavanama te inovativnim lokalima koji reflektiraju puls modernog grada. Uz brojne dućane, ovdje se nalaze i povijesne kavane, tradicionalne pekarnice i suvremene galerije koje čine Ilicu nezaobilaznom destinacijom za Zagrepčane i posjetitelje.
Nedaleko od Ilice nalaze se ključne kulturne institucije, poput Hrvatskog narodnog kazališta, Gradskog dramskog kazališta Gavella te nekoliko značajnih muzeja – Muzeja iluzija i Tehničkog muzeja Nikola Tesla – do kojih je iz Ilice lako doći pješice ili tramvajem. Osim toga, u brojnim prolazima i dvorištima uz Ilicu smještene su umjetničke radionice, butici i privremene izložbe.
