Obnova katedrale 1880. - 1906.
Kamenita vrata - 1902. godina
Kaptol - 1906. godina
Strossmayerovo šetalište - 1907. godina
Crkva Sv.Marka - 1910. godina
Gornji grad - 1930. godina
Velika poplava - 1964. godina
Zagrebačka katedrala - 1980. godina
Grad Zagreb
Povijest grada kroz stoljeća

Grad Zagreb, smješten na obroncima Medvednice i uz rijeku Savu, ima bogatu i raznoliku povijest koja seže do rimskog doba. Prvi povijesni zapisi spominju naselje Gradec i biskupski Kaptol u 11. stoljeću, a ta dva naselja stoljećima su se razvijala kao zasebne cjeline. Godine 1242. kralj Bela IV. dodijelio je Gradecu status slobodnog kraljevskog grada, što je označilo početak urbanog razvoja.

Tijekom turskih prodora u Europu, od 14. do 18. stoljeća, Zagreb se profilira kao važna granična utvrda. U razdoblju baroka, tijekom 17. i 18. stoljeća, započinje preobrazba Gradeca i Kaptola – umjesto drvenih kuća niču veličanstvene palače, samostani i crkve. Grad se obogaćuje zahvaljujući brojnim sajmovima, prihodima s imanja i živahnim obrtničkim radionicama.

U Zagreb tada pristižu bogate plemićke obitelji, kraljevski činovnici, visoki crkveni dužnosnici te imućni trgovci iz raznih dijelova Europe.Otvaraju se škole i bolnice, a građani prihvaćaju kulturne navike europskih metropola. Grad polako nadmašuje svoja srednjovjekovna ograničenja i širi se ravnicom.

Nastaju prvi parkovi i ladanjske vile. Tako Zagreb učvršćuje svoju ulogu kao upravno, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske.

Povijest grada kroz stoljeća

Ujedinjenjem Kaptola, Gradeca i okolnih mjesta u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine, započinje još intenzivniji razvoj. Veliki potres 1880. godine postaje poticaj za obnovu i modernizaciju dotrajalih četvrti i zgrada. Grad dobiva nove javne objekte, uređuju se parkovi, fontane, a uvode se i javni prijevoz te komunalne usluge.

Tijekom 19. stoljeća, broj stanovnika raste desetorostruko. U 20. stoljeću Zagreb postaje prepoznatljiv po secesijskoj arhitekturi. Grad doživljava procvat građanskog društva i postaje snažno povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti. Od šezdesetih godina, zahvaljujući industrijskom razvoju i rastu blagostanja, Zagreb se širi prema ravnici uz Savu, gdje izrasta suvremeni poslovni dio grada, spreman za izazove novog tisućljeća.

Zagreb je danas glavni grad Republike Hrvatske, upravno, gospodarsko i kulturno središte zemlje. Grad se ističe svojom povijesnom arhitekturom, brojnim muzejima i galerijama te živopisnim kulturnim manifestacijama koje odražavaju njegovu bogatu tradiciju i suvremeni duh. Ujedinjujući prošlost i sadašnjost, Zagreb je grad u kojem se susreću povijest i moderna urbana dinamika.

Pozivamo sve posjetitelje da istraže povijesne znamenitosti poput Katedrale, Trga bana Jelačića, Gornjeg grada i mnogih drugih kulturnih spomenika koji čuvaju sjećanje na prošla vremena i ponosno prezentiraju kulturno nasljeđe Zagreba.

SAZNAJTE VIŠE
Vremenska traka važnijih događaja
oko 600. n.e.
Propada staro rimsko naselje Šćitarjevo (Andautonia). Na ove prostore dolaze Hrvati, a najstariji su dokazi o njihovom boravku grobovi na Visokom brijegu u Velikoj Gorici.
879.
Zemlje između Save i Drave, pa dakle i područje Zagreba, ulaze u okvir hrvatske države kralja Tomislava, koji je 925. godine okrunjen za prvoga hrvatskog kralja.
1094.
Ugarski kralj Ladislav osniva biskupiju.
1134.
Izdana je pismena povelja u kojoj se spominju utemeljitelj biskupije kralj Ladislav, prvi zagrebački biskup Duh i ostalo svećenstvo.
1217.
Završena je gradnja i posvećena stolna crkva, koja je 1242. godine teško stradala za provale Tatara.
1242.
Da bi se građanima odužio za pomoć koju su mu pružili pred naletom Tatara, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV tadašnjem Gradecu dodjeljuje Zlatnu bulu.
1355.
Spominje se prva ljekarna u Zagrebu.
1557.
Grad je ponovno u opasnosti, sada mu prijete Turci. Ali, baš se te godine prvi puta spominje kao glavni grad.
1607.
Osnovana je Isusovačka gimnazija sa šest razreda.
1624.
Grom je zapalio drveni krov stolne crkve, a požar se proširio. Veliki požari izbili su još nekoliko puta, dok nisu prevladale kuće od opeke.
1664.
Isusovci osnivaju prvu tiskaru u Zagrebu.
1669.
Hrvatsko-ugarski kralj Leopold I. poveljom potvrđuje Kraljevskoj akademiji pravo da bude sveučilište.
1767.
Kraljevsko vijeće određuje Varaždin za svoje privremeno sjedište.
1771.
U Zagrebu počinje izlaziti prvi tjednik na latinskom jeziku Ephemerides Zagrebienses.
1776.
Sjedište vlade vraća se iz Varaždina u Zagreb.
1834.
Na južnoj strani Markova trga počinje s radom prvo stalno kazalište u Zagrebu.
1850.
Zagreb, objedinjavanjem svih dijelova, postaje jedinstveni grad, a za prvog je gradonačelnika izabran Josip Kamauf, koji je do tada bio varoški sudac Gradeca.
1862.
Otvorena prva željeznička pruga na relaciji Zidani Most-Zagreb-Sisak.
1866.
Na središnjem zagrebačkom trgu postavljen je spomenik banu Josipu Jelačiću, rad kipara Antona Dominika Fernkorna.
1880.
U studenome grad je pogodio katastrofalan potres.
1891.
Gradskim ulicama kreće tramvaj kojega vuku konji. Prvi električni tramvaj je u upotrebi od 1910.
1896.
U Zagrebu prikazan prvi film.
1901.
Prvi automobil na gradskim ulicama.
1909.
Održana prva velika gospodarska izložba - Gospodarski zbor.
1926.
Oglasila se radiopostaja, prva u ovom dijelu Europe.
1947.
Nakon Drugog svjetskog rata, spomenik banu Jelačiću uklonjen je s trga odlukom tadašnjih vlasti.
1956.
Počinje emitiranje programa Zagrebačke televizije.
1957.
Počinje gradnja novih velikih stambenih naselja na južnoj obali Save.
1964.
U noći od 24. na 25. listopada nabujala se Sava razlila gradom, te uništila i oštetila više tisuća kuća. Bila je to najteža poplava koju je Zagreb doživio.
1979.
Tramvajska je pruga premostila Savu.
1987.
U Zagrebu je održana Univerzijada, velika svjetska sportska priredba.
1990.
30. svibnja održano je prvo zasjedanje Sabora poslije višestranačkih izbora.Spomenik banu Jelačiću vraćen je na svoj izvorni položaj na trgu povodom demokratskih promjena u Hrvatskoj.
1991.
Zagreb postaje glavni grad samostalne Republike Hrvatske. Započinje Domovinski rat. 7. listopada zgrada Banskih dvora pogođena je raketama tijekom pokušaja atentata na hrvatsko vodstvo.
1992.
Otvoreno Sveučilište u Zagrebu za strane studente i međunarodne suradnje. Hrvatska službeno primljena u Ujedinjene narode, Zagreb postaje diplomatsko središte.
1995.
Završava Domovinski rat. Zagreb doživljava obnovu i povratak izbjeglica, otvaraju se nove institucije i međunarodne predstavništva.
1999.
Otvorena prva dionica zagrebačke obilaznice. Početak većih infrastrukturnih projekata.
2000.
Zagreb obilježava početak novog tisućljeća brojnim kulturnim manifestacijama. Digitalizacija i razvoj novih tehnoloških centara.
2005.
Pokrenuta izgradnja novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman. Grad doživljava rast turizma i novih investicija.
2008.
Otvorena Arena Zagreb, najveća sportska dvorana u gradu, domaćin brojnih međunarodnih sportskih i glazbenih događanja.
2013.
Hrvatska je postala članica Europske unije. Na Trgu bana Jelačića održana je velika proslava uz mnoštvo građana i bogat program.
2016.
Dovršena izgradnja novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman, otvoren za promet.
2020.
Zagreb pogođen snažnim potresom 22. ožujka, velik broj zgrada oštećen, mnoge škole i bolnice privremeno zatvorene. Proglašena pandemija COVID-19, grad djelomično zatvoren i pod mjerama.
2021.
Zagrebačko područje pogođeno novim potresima, grad nastavlja obnovu i sanaciju šteta.
2022.
Zagreb bilježi novi rekord turističkih dolazaka, obnovljeni brojni muzeji, škole i bolnice nakon potresa.
2023.
Održani brojni europski i svjetski sportski događaji, uključujući atletska natjecanja i teniske turnire. Nastavak digitalizacije gradske uprave.
2025.
Grad završava obnovu svih važnijih kulturnih i povijesnih zgrada nakon potresa. Zagreb slavi 30 godina od završetka Domovinskog rata te obilježava rekordni rast broja stanovnika i kvalitete života.
Foto galerija
Restaurirane fotografije u visokoj rezoluciji
<