Prvo Hrvatsko narodno kazalište sagrađeno je 1834. godine na Gornjem gradu. Izgradio ga je zagrebački veletrgovac Kristofor Stanković, a projektirali talijanski arhitekti Cragnolini. To kazalište bilo je glavno kulturno središte Zagreba 19. stoljeća.
S vremenom, stara zgrada više nije zadovoljavala potrebe rastuće publike i umjetnika. Nakon potresa 1880. donosi se odluka o gradnji novog, većeg i modernijeg kazališta koje će postati nova kulturna vizura Zagreba.
Današnja zgrada HNK-a izgrađena je između 1894. i 1895. prema projektu poznatih bečkih arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera. Građena je u historicističkom stilu i nalazi se na Trgu Republike Hrvatske, u središtu Donjeg grada.
Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta svečano je otvorena 14. listopada 1895. u prisutnosti cara Franje Josipa I. Otvorenje je popraćeno gala predstavom “Slava umjetnosti” i ostaje jedan od najvažnijih događaja u povijesti zagrebačke kulture.
Od otvorenja 1895. godine, zgrada Hrvatskog narodnog kazališta dva je puta temeljito obnovljena. Prva obnova provedena je od 18. svibnja do 14. listopada 1937. godine, kada su rekonstruirani tehnički uređaji i modernizirana kazališna infrastruktura.
Druga i dosad jedina sveobuhvatna građevinska obnova trajala je od 1. veljače 1967. do 27. studenoga 1969. godine. Tada su temeljito obnovljene sve prostorije kazališta, tehnička oprema, gledalište i zapadno krilo zgrade Kola, a HNK je podzemnim hodnikom ispod Hebrangove ulice povezan sa susjednom zgradom.
Obje obnove očuvale su izvorni historicistički izgled i raskošnu unutrašnjost zgrade s povijesnim zastorima, umjetničkim djelima i poprsjima najvažnijih hrvatskih umjetnika na pročelju.
Projekt zgrade su izradili ugledni bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, poznati po brojnim kazalištima diljem Europe. Građevina je podignuta u raskošnom stilu neobaroka s elementima neorenesanse, a karakteriziraju je skladne proporcije, bogata pročelja, veliki stupovi i kupole te dekorativni detalji na svim vanjskim stranama.
Pročelje kazališta ukrašeno je impozantnim stubištem, reljefima i skulpturama. Ulazni vestibul, svečano stubište i bogato dekorirani foajei oblikovani su tako da dočaraju duh reprezentativnih europskih kazališta iz tog razdoblja. Impresivna kupola s kipom Pegaza dodatno naglašava monumentalnost zgrade, dok zlatni ornamenti i bogate štukature daju poseban dojam luksuza.
Na vrhu pročelja Hrvatskog narodnog kazališta smještene su alegorijske skulpture koje simboliziraju kazališnu umjetnost i glazbu. Lijeva figura drži kazališnu masku, predstavljajući dramu, dok desna trubi, simbolizirajući glazbu i slavu. U središtu se nalazi grb grada Zagreba, naglašavajući kulturni značaj ove povijesne zgrade.
Unutrašnjost HNK-a je impresivna – prostrano gledalište prima oko 800 posjetitelja, a raspored uključuje parter, balkon i 19 raskošnih loža.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu odigralo je ključnu ulogu u povijesti hrvatske kulture i društva. U njegovoj su zgradi održane mnoge povijesno značajne svečanosti, poput proslave osnivanja Kraljevine SHS 1918. te obilježavanja državne samostalnosti 1991. godine. U HNK-u su često gostovali najvažniji državnici i strani diplomati, a kazališna je pozornica služila kao mjesto okupljanja tijekom prijelomnih trenutaka za hrvatski narod.
Tijekom Drugog svjetskog rata i kasnije, HNK je bio središte otpora i simbol kulturnog opstanka. Ovdje su izvedene i brojne hrvatske drame i opere koje su tematski slavile nacionalni identitet, poput „Nikole Šubića Zrinjskog“. Posebno su svečano obilježene obljetnice, od 100. godišnjice kazališta do Dana državnosti i ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013., kada je zgrada bila osvijetljena bojama hrvatske i europske zastave.
U HNK-u su održane komemoracije za istaknute umjetnike, ali i proslave poput prijema Vatrenih nakon Svjetskog prvenstva 2018. Povijesno, HNK Zagreb nije bio samo kazalište, već i simbol kulturnog, društvenog i političkog života, mjesto gdje su Hrvati izražavali kolektivni ponos, tugu, ali i zajedništvo kroz najvažnije trenutke novije hrvatske povijesti.
